Interakcije 2004. – 2012. : izložba / exhibition

+ en

U utorak 18. rujna u HDD galeriji u Zagrebu otvorena je izložba ‘INTERAKCIJE 2004. – 2012.’ Izložba prezentira odabir radova nastalih na radionicama dizajna interakcija koje se od 2004. godine održavaju na Odsjeku za dizajn vizualnih komunikacija Umjetničke akademije u Splitu. Primarni cilj je predstaviti specifičnu metodologiju i konceptualni okvir realiziranih radionica, te inicirati razgovor između aktera dizajnerske prakse, kritike i edukacije u ovom području.

Dizajn interakcija
Dizajn interakcija promatra odnose između ljudi, tehnologije i društva, ne fokusirajući se samo i isključivo na ljude i svijet oko njih, već istražuje interakcije među istima. Tony Dunne navodi da su dizajneri interakcija ujedno i hibridni dizajneri koji se ne mogu svrstati u neku od definiranih kategorija, već naglašava da su oni kombinacija dizajnera, istraživača, inženjera i umjetnika. Dizajn interakcija je pristup, tj. proces dizajniranja odnosa, a ne samih stvari. Riječ je o multidisciplinarnom području koje obuhvaća dizajn, psihologiju, sociologiju, komunikologiju, antropologiju, računalne znanosti, inženjerstvo, informacijske i komunikacijske tehnologije, arhitekturu i umjetnost novih medija.


Splitinteractions
Odsjek za dizajn vizualnih komunikacija UMAS-a prva je obrazovna ustanova u Hrvatskoj na kojoj se obrađuju sadržaji iz ovog područja. Na Odsjeku je 2004. godine održana prva međunarodna radionica u području dizajna interakcija u okviru ljetne škole Convivio. To je prva takva radionica održana na području Hrvatske, ali i izvan teritorijalnih granica Europske unije. U sklopu promoviranja ove specijalizacije, Odsjek nastavlja od 2007. godine kontinuirano održavati radionice dizajna interakcija. Uz strukovne sadržaje s područja dizajna interakcija, svrha radionica je i promovirati interdisciplinarni pristup obrazovanju, koji je osobito potreban i poticajan u području dizajna.

Edukacijski cilj radionice je poticati sudionike i sudionice na pomicanje tradicionalnih definicija dizajna i propitivanje današnje uloge dizajna u društvu kroz kritičku dizajnersku praksu. Radionica pruža jedinstveno iskustvo multidisciplinarnog grupnog rada, kroz koje sudionici percipiraju dizajn kao drugačiji način razmišljanja – refleksivan, kritički i društveno odgovoran.

Primarni fokus radionice nije na samoj tehnologiji, nego na široj društvenoj implikaciji razvoja novih tehnologija. Novi dizajneri se u svojim istraživačkim radovima povezuju s različitim znanstvenim područjima, prije svega sa računalnom znanosti, inženjerstvom, sociologijom, psihologijom, arhitekturom, a u posljednje vrijeme i s biotehnologijom, sve u cilju kritičke refleksije razvoja i uloge tehnologije u društvu.

Također, svrha ovih aktivnosti je definiranje grada Splita i Hrvatske kao regionalnog središta u ovom novom i propulzivnom području dizajna, područja koji je zbog svoje multidisciplinarnosti i utemeljenosti na novim tehnologijama ima izrazitu razvojnu perspektivu.

Radionica kao mjesto susreta ideja, ljudi i disciplina
Teme održanih radionica odnosile su se na društva u tranziciji; metodologiju dizajna usmjerenu korisnicima; javni prostor; odnose tehnologije, interakcije i edukacije; nevidljive strukture gradova, hibridne gradove i suvremene utopije. Dosadašnje radionice vodili su priznati međunarodni stručnjaci s područja dizajna interakcija, akademski djelatnici priznatih ustanova za edukaciju na području dizajna, poput Royal Institute of Technology – KTH, Stockholm; Limerick School of Art and Design, University of Limerick; California State University East Bay;  School of Arts and Creative Industries, Edinburgh Napier University; Royal College of Art (RCA), London; Konstfack – University College of Arts, Crafts and Design, Stockholm; Birmingham City University; Coventry University in Design; Swedish Interactive Institute.

Do sada je na radionicama sudjelovalo preko 180 studenata i studentica dizajna vizualnih komunikacija, dizajna u novim medijima, interaktivnog dizajna, produkt dizajna, primijenjene umjetnosti, arhitekture, računarstva i informatike, videa i filma, te sociologije sa Sveučilišta u Splitu, Zadru, Rijeci i Zagrebu, te Sveučilišta u Ljubljani i škola za dizajn u Beogradu i Cetinju. Po završetku radionica organizirane su javne prezentacije radova.

Kao potvrda značaja i uspjeha ovih aktivnosti govori i velika nagrada 43. zagrebačkog salona primijenjene umjetnosti i dizajna koja je 2009. godine dodijeljena Odsjeku za dizajn vizualnih komunikacija. Među nagrađenim projektima nalaze se i radovi nastali na spomenutim radionicama. Na bijenalnoj Izložbi hrvatskog dizajna 0910 zajednički projekt nastao na radionici 2010. godine proglašen je najboljim radom u studentskoj kategoriji Koncept.

Radionice su održavane i izvan granica Republike Hrvatske, gostujući na Magdalena − Festivalu kreativnih komunikacija u Mariboru, 2009. i 2010., te na Fakultetu likovnih umjetnosti u Cetinju, 2011. godine.

Kritička metodologija
Danas se dizajneri sve više fokusiraju na kulturalne implikacije korištenja tehnologija kroz kritičku dizajnersku praksu, a ne isključivo na samu tehnologiju. Rodgers i Smyth u svojoj knjizi Digital Blur: Creative Practice at the Boundaries of Architecture, Design and Art govore o promjenama koje se događaju u samoj dizajnerskoj praksi, a koje se odnose na nestajanje granica između dizajnerskih i srodnih disciplina, te se fokusiraju na novu generaciju dizajnera koji djeluju na presjeku dizajna, umjetnosti i tehnologije.

Kritički dizajn istražuje nove uloge, kontekste i pristupe dizajnu u odnosu na društvene, kulturološke i etičke utjecaje novih tehnologija. Ovakav tip dizajnerskog razmišljanja otvara prostor za imaginaciju i redefiniranje samog odnosa sa stvarnošću. Dunne navodi kako je posrijedi promjena paradigme − od aplikacija tehnologije, prema njezinim implikacijama. Riječ je o odmaku od komercijalne perspektive dizajna, koja je usmjerena zahtjevima tržišta, prema širem društvenom kontekstu.

Projekti kritičkog dizajna i dizajna interakcija ne predstavljaju samo projekte za današnje vrijeme, nego i za vremena koja dolaze. Za razliku od afirmativnog dizajna koji svojim djelovanjem zadržava i legitimira postojeće stanje, kritički dizajn interakcija predviđa i anticipira budućnost, ali u isto vrijeme pomaže u razumijevanju i promišljanju današnjeg svijeta.

Stoga se i metodologija aplicirana na radionicama vremenom odmakla od dizajna usmjerenog korisnicima i participativnog dizajna prema ovakvom kritičkom pristupu. Primjerice, ovogodišnja radionica se bavila suvremenim utopijama koje kroz stvaranje drugačijih svjetova i društvenih odnosa zapravo propituju današnje odnose pojedinaca, društva i tehnologije. Stvaranjem imaginarnih svjetova, dizajniranjem fikcija, propitujemo svijet u kojem živimo – njegove vrijednosti, funkcije, njegov metabolizam, te očekivanja njegovih stanovnika. Imaginarni svjetovi su izniman izvor inspiracija dizajnera u promišljanju budućnosti.

Održavanje radionica su uz Umjetničku akademiju u Splitu potpomogli Ministarstvo kulture RH, Grad Split, British Council, Veleposlanstvo Kraljevine Švedske i Arts Council of Finland.

PROJEKTI /PROJECTS:
“Ajmo Splite: Kaži što misliš!”, Čiribimba, Umashup, BallB, Desktop Olympics, Behind the Corner, The Ball, “Smile! You’re on Candid Camera!”, Na zidu, Čekingrad, Digitalantique, Gosssplit, Brainblender, Splitopia.tv.

VODITELJI/LEADERS:
Lynne Baillie, Nelly Ben Hayoun, Sara Božanić, Demitrios Kargotis, Oliver Kochta-Kalleinen, Pekko Koskinen, Christina Kral, Marilyn Lennon, Dash Macdonald, Ivica Mitrović, Marc Owens, Gwyan Rhabyt, Erik Sandelin, Michael Smyth, Magnus Torstensson, Tuur Van Balen.

AUTORI/AUTHORS:
Mirko Andrić, Sarah Baron – Brljević, Luka Bekavac, Ana Bekš, Mia Bogovac, Marko Borota, Marina Bošković, Ana Cveić, Dora Đurkesac, Kateryna Falkovych, Jan Foraus, Adi Franković, Vesna Gabaj, Milica Golubović, Mario Grkinić – Jurjević, Ivan Jelačić, Ivana Jukić, Koraljka Jukić, Marina Jukić, Marija Juza, Damira Kalajžić, Josip Kaloper, Adrijan Karavdić, Jernej Kejžar, Ante Klaić, Branimir Kolarek, Mišo Komenda, Sinna Lindquist, Kristina Lugonja, Špela Majer, Nada Maleš, Stanko Maletić, Marko Marendić, Ena Masić, Ivo Matić, Ivona Mihajlović, Petra Milički, Elena Mirčevska, Nera Nejašmić, Pika Novak, Hristina Papadopulos, Katarina Perić, Vesna Petović, Anthony Phillips, Luka Predragović, Aleksandra Prole, Matija Raos, Joi Roberts, Dina Rudić, Sara Salamon, Ovidiu Sandor, Boris Sekulić, Davor Sikljan, Marina Stančev, Antonija Škugor, Jakov Šuran, Oleg Šuran, Alma Topalović, Klemen Trupej, Ivan Vranjić, Ivor Vrbos, Mia Vučemilović, Damir Zekić.

FOTO/PHOTOS:
Interakcije 2004.-2012.


Interakcije
The exhibition shows selected student works designed and developed at the Interaction Design Workshops that have been organized in Split, since 2004, by the Department of Visual Communication Design, Arts Academy. The primary goal is to present the specific methodology and conceptual frame of the workshops, and to initiate the conversation between the participants of the design practice, critique and education in this field.

Interaction design
Interaction design is looking at the relationships between people, technology and society. It is not just about people or the world around them, it is about the interactions between them. Tony Dunne says that the interaction designers are ‘hybrid designers’ that don’t fit in neat categories; they are mixture of designers, researchers, engineers and artists. The interaction design is an approach – a process of designing relationships rather than things. It is a multidisciplinary filed that includes design, psychology, sociology, communication science, anthropology, computer science, engineering, information and communication technologies, architecture and new media arts.

Splitinteractions
Department of Visual Communications Design (Arts Academy, University of Split) is organizing series of workshops as an introduction to the interaction design in region. The workshops promote the multidisciplinary educational approach that started with the successful Convivio Summer School in Split in 2004.

Educational goal of the workshop is to encourage all participants to go beyond the limits of design definitions, to re-think what design is today and to explore the present design role in the society through the critical design practice. The workshop offers participants the unique experience of multidisciplinary group work and that enables them to perceive design as different way of thinking – reflective, critical and socially-responsible design.

The primary focus of the workshop is not on technology itself, but the wider social implication of emerging technologies. New designers are connecting their researches with other scientific fields: computer science, engineering, sociology, psychology, architecture, and recently with biotech – all for the purpose of critical reflection of the development and the role of technologies in the society.

Also, the purpose of these activities is to define Split and Croatia as a regional centre, in this new and propulsive field of design; the field that has highly growing perspective especially because it is multidisciplinary and has its foundations in new technologies.

Workshop – a place where ideas, people and discipline meet
Themes of the previous workshops were: Communities in Transition; People-Centered Methodology; Public Spaces; Relations between Technology, Interactions and Learning; Invisible Cities, Hybrid Cities and Real Utopias.

Previous workshops were led by well-known international experts from the field of interaction design, coming from the following institutions: Royal Institute of Technology – KTH, Stockholm; Limerick School of Art and Design, University of Limerick; California State University East Bay;  School of Arts and Creative Industries, Edinburgh Napier University; Royal College of Art (RCA), London; Konstfack – University College of Arts, Crafts and Design, Stockholm; Birmingham City University; Coventry University in Design; Swedish Interactive Institute.

So far, 180 students of design attended the workshops – students of visual communications, new media design, interaction and product design, fine arts, architecture, computer science, ICT, film and video, and sociology, all from the major Croatian Universities  and other Universities in the region – University of Ljubljana and Schools of Design in Belgrade and Cetinje.

Also, the workshops have been organized outside Croatia – at the Magdalena Festival of Creative Communications in Maribor (2010 and 2011) and Faculty of Fine Arts, Cetinje, 2011.

Projects were presented at the exhibitions and festivals in the region and awarded at the Biennial exhibition of Croatian design and Zagreb Salon of the Applied Arts and Design.

Critical methodology
Designers today are focusing more on cultural implications of using technologies through the critical designer practice, and not exclusively on the technology itself. Rodgers and Smyth in their book Digital Blur: Creative Practice at the Boundaries of Architecture, Design and Art discuss about the changes in the practice. New generation of practitioners is emerging; they are blurring the boundaries between traditional disciplines (art, engineering, fashion, architecture, etc.). They act at the intersections between art, design and technology.

Critical Design explores new roles, contexts and methods for design in relation to social, cultural and ethical influences of new technologies. This way of thinking about design is opening a new sphere for imagination and redefinition of its relation with the reality. Dunne points out that it is about the paradigm shift – from the technology applications to its implications. It is about the detachment from the commercial design perspective that is market-led, and becomes more concentrated on broader social context.

The critical design and interaction design projects do not represent projects only for today, but for the future that will come. Its opposite is affirmative design: design that reinforces the status quo, whereas critical design of the interactions anticipates the future and at the same time helps to understand and consider today’s world.

Therefore the methodology, applied in these workshops, in time changed its focus from the user-centered design, and participatory design, toward the critical approach. For example, this year’s workshop theme addressed modern utopias which, through the creation of different worlds and social relations actually questioned the current social, technological and cultural relations. By creating imaginary worlds, designing fiction, we question the world we are living in – its values, functions, its metabolism and its inhabitants’ expectations. Imaginary worlds are exceptional source of designers’ inspiration when questioning the future.

 

Objavljeno: 16.09.2012. 20:03