Speculative design workshop “Interakcije 2015: Alternative present”

+ en

Speculative design workshop Alternative presents will take place at the Arts Academy in Split, Croatia, from 23rd till 28th March 2015. The aim of the workshop is to imaging alternative presents by questioning today’s use of the technology in urban environments. Focus is not the technology itself, but the wider social implication of emerging technologies and the ways we interact with it. Throughout the workshop participants will design alternative narrative experiences, systems and technologies.

The workshop offers participants the unique experience of multidisciplinary group work that enables them to perceive design as different way of thinking – reflective, critical and socially responsible.

Workshop will be lead by trans-disciplinary designers Liam Healy and Dionysia Mylonaki, from London, with assistance by Oleg Šuran (Pula) and Pika Novak (Ljubljana).

Students (bachelor and master) from variety of different fields (design, arts, psychology, sociology, architecture, engineering, urbanism, etc.) will take part in the multidisciplinary team aiming to go beyond the limits of design definitions and re-thinking what design is today. Application process is undergoing by direct communications with partner departments from the region. However, there are still a few open places for interested applicants (interakcije@umas.hr).

Speculative methodology

Design practice is grounded in observation and understanding of our world, and it seeks to articulate our needs, desires and expectations in product and services. What happens when we need to extend that horizon in order to identify emergent themes? How do you begin to design concepts when you don’t know what the design space will look like or who the user population will be? Speculative design approach and practice is stimulating new research strategy for exploring the space that lies beyond current and the now.

Speculative design, includes (or it is a synonym for) a series of similar conceptual design practices, design about ideas: critical design, design fiction, design futures, antidesign, radical design, interrogative design, discursive design, adversarial design, futurescaping, design art, etc. It is about detachment from the commercial design perspective which is market-led.

In speculative practice models and prototypes are used for questioning, while fiction is used to present alternative products, services, systems or worlds – in order to facilitate discourse with a broad audience, from experts in the field to the consumers and users of technological products and systems (Auger). It explores new roles, contexts and methods for design in relation to social, cultural and ethical influences of new technologies, but also there is a strong potential in the large-scale social and political issues, such as democracy, sustainability or even alternative to existing economic models (Dunne and Raby). Speculative design methodology has a broad range of aplications in a contemporary design practice, from “everyday” design challenges, via industry, to university research.

Alternative presents

This year workshop will deal with “alternative presents”. Alternative presents as a speculative methodology is intended to question and critique contemporary use of technology. Participants are going to re-imagine the present creating a parallel urban technological reality. This specific technique offers a rich narrative potential for re-thinking and critiquing technological developments as well as the contemporary world (Auger). The themes of the fiction can be extremely broad, from large-scale socio-political themes to the small everyday habits.

Participants will use critical design inquiry to discuss, discover and define the design space working as a team. These alternative presents scenarios, embedded as fictional products, services or narratives, will articulate concepts and communicate ideas. Creation of alternative words and social relations will be used to question the current social, technological and cultural relations. Imaginary worlds are exceptional source of designers’ inspiration when questioning the past, present and future. The ancient city of Split, now-days emerging urban touristic destination, hopefully will offer inspiring context for alternative presents case studies.

Design as discursive practice

Modern vision of design as profession see design as practical activity for solving problems mostly detected by other professions (e.g. economy, sociology, philosophy), lead by industrial demands, in order to produce better life (better – as was perceived by modernistic vision). Design was perceived as “service” activity, which will solve problems for its clients. Rapid development of information technology focused design event more toward consumer level.

Kršić states that especially in the age of digitalisation, virtualisation, when the design of mass produced objects is more and more replaced by designing services, interfaces, interactions, etc., design should be observed as a discourse practice. He stress that works of design cannot be viewed as just static and pretty objects made by some genius author, “products” of design are events in time, they change meaning, roles, uses, and functions.

Designers today are focusing more on cultural implications of technology use through the critical design practice, and not exclusively on the technology itself. Rodgers and Smyth in their book Digital Blur: Creative Practice at the Boundaries of Architecture, Design and Art discuss the changes in the practice. New generation of practitioners is emerging, practitioners who are blurring the boundaries between traditional disciplines (art, engineering, fashion, architecture, etc.). They act at the intersections between art, design and technology.

Interakcije

Department of Visual Communications Design (Arts Academy, University of Split) initiated a series of workshops as an introduction to the interaction design in the region. The workshops promote a multidisciplinary educational approach started with the successful Convivio Summer School in 2004, which continued with UrbanIxD summer school in 2014. UrbanIxD summer school was based on the “Interakcije” concept – eight years of interaction design workshops experience.

Themes of the previous workshops were: Communities in Transition; People-Centered Methodology; Public Spaces; Relations between Technology, Interactions and Learning; Invisible Cities, Hybrid Cities and Real Utopias. Workshops were led by well-known international experts, practitioners and academics coming from: Royal Institute of Technology – KTH, Stockholm; Limerick School of Art and Design, University of Limerick; California State University East Bay; School of Arts and Creative Industries, Edinburgh Napier University; Royal College of Art (RCA), London; Konstfack – University College of Arts, Crafts and Design, Stockholm; Birmingham City University; Coventry University in Design; Swedish Interactive Institute.

So far, 180 students of design attended the workshops – students of visual communications, new media design, interaction and product design, fine arts, architecture, computer science, ICT, film and video, and sociology, all from the major Croatian Universities and other Universities in the region – University of Ljubljana and Schools of Design in Belgrade and Cetinje.

Workshops have traveled outside Croatia, at the Magdalena Festival of Creative Communications in Maribor; Academy of Fine Arts, Sarajevo; Faculty of Fine Arts, Cetinje. Projects were presented at the exhibitions and festivals in the region and awarded at the Biennial exhibition of Croatian design and Zagreb Salon of the Applied Arts and Design.

Faculty and participants

The coordinator and workshop leader is assistant professor Ivica Mitrović from the Department of Visual Communications Design. Workshop ateliers will be lead by Liam Healy, trans-disciplinary designer from London (tutor on the design course at Goldsmiths) and Dionysia Mylonaki, designer and artist, also from London (guest tutor on Royal College of Art), assisted by Oleg Šuran (Fazan, Pula) and Pika Novak (Institute for Transmedia Design, Ljubljana). More then 20 students from various academic fields, both from Croatian universities and from the regional countries, will participate in the workshop. Projects developed during the workshop will be presented at a public presentation at the Arts Academy on the last day of the workshop. All projects will be documented on the workshop’s web site. With sucessfull completion of the workshop, each student will gain 1.5 ETCS.

Workshop is supported by The City of Split and Ministry of Culture of the Republic of Croatia.

 

Radionica spekulativnog dizajna “Interakcije 2015: Alternativne sadašnjosti”

Godišnje radionice dizajna interakcija, odnosno spekulativnog dizajna, Interakcije, vraćaju se nakon dvogodišnje pauze zbog aktivnosti na europskom UrbanIxD projektu. Ovogodišnja radionica će se održati od 23. do 28. ožujka na Umjetničkoj akademiji u Splitu.

Tema ovogodišnje radionice su “alternativne sadašnjosti”. Sudionici i sudionice promišljati će alternativne sadašnjosti, kroz propitivanje korištenja tehnologije u urbanom okruženju. Primarni fokus radionice nije na samoj tehnologiji, nego na široj društvenoj implikaciji razvoja novih tehnologija. Tijekom radionice sudionici će dizajnirati alternativna narativna iskustva, sustave i tehnologije.

Radionicu će voditi transdisciplinarni dizajneri iz Londona, Liam Healy i Dionysia Mylonaki, uz asistente Olega Šurana iz Pule i Pike Novak iz Ljubljane.

Studenti preddiplomske i diplomske razine raznih specijalizacija dizajna, novomedijske umjetnosti, sociologije, arhitekture, računarstva, urbanizma i drugih povezanih disciplina u multidisciplinarnim timovima će propitivati tradicionalne definicije dizajna i današnju ulogu dizajna u društvu kroz kritičku dizajnersku praksu.

Više informacija na interakcije@umas.hr.

Spekulativna metodologija

Dizajnerska praksa utemeljena je na promatranju i razumijevanju svijeta, a svojim djelovanjem nastoji, kroz proizvode i usluge, artikulirati naše potrebe, želje i očekivanja. Problem se može javiti ukoliko želimo proširiti horizonte promatranja s ciljem da bi se identificirale određene novonastale teme. Pitanje je kako započeti dizajnirati koncepte kada ne znate kako će izgledati sam dizajnerski prostor (eng. design space), a kamoli tko će biti njegovi korisnici. Pristup i praksa spekulativnog dizajna izrazito je poticajna strategija istraživanja “prostora” koji je smješten izvan “trenutnog i sada”.

Spekulativni dizajn, obuhvaća ili je sinonim za niz sličnih praksi koje nalazimo pod nazivima: kritički dizajn, dizajn fikcija, dizajn budućnosti, antidizajn, radikalni dizajn, propitkujući dizajn, diskurzivni dizajn, kontradiktorni dizajn (eng. adversarial), futuristička imaginacija (eng. futurescape), umjetnički dizajn (eng. design art) i dr. Spekuliranjem, dizajneri promišljaju alternative, proizvode, usluge, sustave i svjetove. Auger navodi da se ovakav dizajn odmiče od ograničenosti komercijalne prakse, da koristi fikciju i spekulira o alternativnim proizvodima, uslugama, sustavima i svjetovima, te tako inicira dijalog između stručnjaka (znanstvenika, inžinjera i dizajnera) i korisnika novih tehnologija (publike).

Spekulativni dizajn istražuje nove uloge, kontekste i metode dizajna u odnosu na društvene, kulturološke i etičke utjecaje novih tehnologija, ali također pokazuje potencijal u širim društvenim i političkim temama, kao što su primjerice demokracija, održivost ili alternativama postojećem ekonomskom sustavu (Dunne i Raby). Ovakav dizajnerski pristup ima široku mogućnost primjene u suvremenoj dizajnerkoj praksi, od svakodnevnih dizajnerskih izazova, preko industrijske proizvodnje do sveučilišnih istraživanja.

Alternativne sadašnjosti

Tema koja će se obrađivati na ovogodišnjoj radionici su “alternativne sadašnjosti”. Spekulativna metodologija koristi koncept alternativne sadašnjosti u cilju kritičkog propitivanja razvoja, implementacije i korištenja novih tehnologija. Sudionici i sudionice će promišljati sadašnjost kroz stvaranje paralelnih urbanih tehnoloških stvarnosti. Ova specifična tehnika nudi bogati narativni potencija za propitkivanje i kritiku tehnološkog razvoja, ali i suvremenog svijeta općenito (Auger). Teme ovakvih fikcija mogu biti iznimno široke, od velikih socio-političkih tema do malih svakodnevnih rutina.

Sudionici će kroz kritičko dizajnersko istraživanje, raspraviti te pokušati pronaći i definirati dizajnerski prostor. Generirane scenarije alternativne sadašnjosti artikulirati će i komunicirati u formi fikcijskih proizvoda, usluga ili narativa. Stvaranjem alternativnih svjetova i društvenih odnosa zapravo će propitivati svijet u kojem živimo, njegove vrijednosti, funkcije i očekivanja njegovih stanovnika. Imaginarni svjetovi su izniman izvor inspiracija dizajnerima u promišljanju prošlosti, sadašnjosti i budućnost. Split, kao grad iznimno duge i bogate povijesti, danas rastuća urbana turistička destinacija, zasigurno će pružiti poticajan kontekst za case study scenarije alternativnih sadašnjosti.

Dizajn kao diskurzivna praksa

Modernistička percepcija definira dizajn kao aktivnost za rješavanje problema, koji su najčešće detektirani od strane drugih profesija (npr. ekonomije, sociologije, filozofije), vođenu od strane industrijskih potreba, u cilju proizvodnje boljeg života. Ovakva perspektiva dizajn vidi kao uslužnu djelatnost koja prije svega rješava probleme klijenata. Rapidni razvoj informacijskih tehnologija usmjerio je dizajnersku praksu još više prema konzumerističkoj produkciji.

Međutim, kao što Kršić ističe, dizajn je oduvijek bio značenjska praksa, ono što stvara, analizira, distribuira, posreduje i reproducira društvena značenja, posebice danas, u novim društvenim, tehnološkim, medijskim i ekonomskim uvjetima. Stoga i ne čudi da sve više dizajnera prakticira nove dizajnerske pristupe. “Novi dizajneri” djeluju na rubovima tradicionalno shvaćenih disciplina, brišući njihove granice. Upravo je spekulativna dizajnerska praksa diskurzivna dizajnerska praksa; temeljena je na kritičkom razmišljanju i dijalogu, te propitkivanju same dizajnersku prakse (i njegove modernističke definicije).

Danas se dizajneri sve više fokusiraju na kulturalne implikacije korištenja tehnologija kroz kritičku dizajnersku praksu, a ne isključivo na samu tehnologiju. Rodgers i Smyth u svojoj knjizi Digital Blur: Creative Practice at the Boundaries of Architecture, Design and Art raspravljaju o promjenama koje se događaju u samoj dizajnerskoj praksi, a koje se odnose na nestajanje granica između dizajnerskih i srodnih disciplina, referirajući se na novu generaciju dizajnera koji djeluju na razmeđu dizajna, umjetnosti i tehnologije.

Interakcije

Odsjek za dizajn vizualnih komunikacija Umjetničke akademije prva je obrazovna ustanova u regiji na kojoj se obrađuju sadržaji iz ovog područja. Radionice promoviraju multidisciplinarni obrazovni pristup, osobito potreban i poticajan u području dizajna, započet kroz Convivio međunarodnu ljetnu školu održanu 2004. godine, te ponovo obnovljenu deset godina kasnije u sklopu europskog UrbanIxD projekta. UrbanIxD ljetna škola temeljena je na konceptu i višegodišnjem iskustva radionica “Interakcija”.

Teme održanih radionica odnosile su se na društva u tranziciji; metodologiju dizajna usmjerenog korisnicima; javni prostor; odnose tehnologije, interakcije i edukacije; nevidljive strukture gradova, hibridne gradove i suvremene utopije. Dosadašnje radionice vodili su priznati međunarodni stručnjaci, akademski djelatnici priznatih ustanova za edukaciju u području dizajna, poput Royal Institute of Technology – KTH, Stockholm; Limerick School of Art and Design, University of Limerick; California State University East Bay;  School of Arts and Creative Industries, Edinburgh Napier University; Royal College of Art (RCA), London; Konstfack – University College of Arts, Crafts and Design, Stockholm; Birmingham City University; Coventry University in Design; Swedish Interactive Institute.

Do sada je na radionicama sudjelovalo preko 180 studenata i studentica dizajna vizualnih komunikacija, dizajna u novim medijima, interaktivnog dizajna, produkt dizajna, primijenjene umjetnosti, arhitekture, računarstva i informatike, videa i filma, te sociologije sa Sveučilišta u Splitu, Zadru, Rijeci i Zagrebu, te Sveučilišta u Ljubljani i škola za dizajn u Beogradu i Cetinju. Po završetku radionica organizirane su javne prezentacije radova.

Kao potvrda značaja i uspjeha ovih aktivnosti govori i velika nagrada 43. zagrebačkog salona – primijenjene umjetnosti i dizajna koja je 2009. godine dodijeljena Odsjeku za dizajn vizualnih komunikacija. Među nagrađenim projektima nalaze se i radovi nastali na spomenutim radionicama. Na bijenalnoj Izložbi hrvatskog dizajna 0910 zajednički projekt nastao na radionici 2010. godine proglašen je najboljim radom u studentskoj kategoriji Koncept. Radionice su održavane i izvan granica Republike Hrvatske, gostujući na Magdalena − Festivalu kreativnih komunikacija u Mariboru, Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, te na Fakultetu likovnih umjetnosti u Cetinju.

Radionica kao mjesto susreta ideja, ljudi i disciplina

Koordinator i voditelj radionice je Ivica Mitrović, docent s Umjetničke akademije. Voditelji ateljea su Liam Healy, transdisciplinarni dizajner iz Londona i gostujući tutor na studiju dizajna Sveučilišta Goldsmiths, te Dionysia Mylonaki dizajnerica i umjetnica, također iz Londona, gošća tutorica na Royal College of Art. Voditeljima će asistirati Oleg Šuran (Fazan, Pula) i Pika Novak (Institute for Transmedia Design, Ljubljana). Na radionici će sudjelovati preko 20 studenata i studentica, različitih područja studiranja, iz Hrvatske te regionalnih sveučilišta. Projekti nastali na radionici predstaviti će se javnom prezentacijom na Umjetničkoj akademiji u Splitu, a također će biti dokumentirani na pripadajućem web sjedištu. Sudjelovanjem i uspješnom prezentacijom studenti imaju mogućnost stjecanja 1,5 ECTS bodova.

Radionica je podržana od strane Grada Splita i Ministarstva kulture RH.

Objavljeno: 02.03.2015. 17:51